Thursday, July 19, 2018

KORISTITI VIZUALIZACIJU ZA SPORTSKI USPEH

Jačanje veze između uma i tela za vrhunsku završnicu
      
Igrač na poziciji centra koji je igrao u Evropi dve sezone, a jedne sezone proglašen za Najboljeg Odbrambenog Igrača u svojoj ligi, mi je prošle godine pisao i postavio sledeća pitanja:

"Želeo bi da koristim vizualizaciju u mojoj mentalnoj pripremi. Već sam probao ranije, ali bi želeo da napredujem i postanem konstantniji. Da li vizualizujem sebe kako vežbam šut ili zamišljam realne situacije na utakmicama? Koliko često bi trebalo da vizualizujem? Koliko dugo?"

Odgovor:

Prvo-seti se cilja vizualizacije, a to je da U SVOM UMU proizvedeš i iskusiš (doživiš) određene situacije koje si imao ili bi želeo da imaš i doživiš U SVOM TELU.


To je nešto što mi svi radimo prirodno iz navike (na primer kada se setimo nekog pređašnjeg doživljaja i možemo da   taj događaj opet doživimo u svom umu) ali za sportistu ovo može biti od posebne koristi, kada vizualizaciju koristi kao strategiju da popravi egzekuciju (završnicu) ili bilo koji drugi deo svoje igre. Istraživanje je pokazalo kako je moguće iskusiti identičnu stvar u našem umu koja se dešava u našem telu za vreme aktivnosti. Na primer kada profesionalni skijaš, takmičar u spustu, koristi vizualizaciju da zamisli svoj spust, on aktivira mišiće u identičnoj sekvenci kao i kada se stvarno takmiči. Korišćenje vizualizacije jača neuro-mišićne veze koje aktiviramo kada prenosimo našu nameru (šut iz priključenja na primer) u akciju.

Tako je glavna korist od korišćenja vizualizacije poboljšanje i jačanje fizičkog umeća, kroz ponavljano vežbanje i jačanje veza između uma i tela (mind-body connections).
Takvi primeri mogu biti: potez u nekoj od prošlih utakmica, bilo koje iskustvo koje bi želeli da imamo, od šutiranja slobodnih bacanja, pa do odigravanja određenog poteza na post poziciji (ili bilo kojoj drugoj poziciji) odlučno i agresivno.

Jedno pitanje koje bi trebalo postaviti samom sebi je: šta je to što želim poboljšati?

Na primer: igrač koji svakog dana ponavlja određenu vežbu da bi poboljšao neki deo svoje igre, mogao bi da vizualizuje kako radi istu stvar samo u svom umu. Dok to radi treba da obraća pažnju na detalje i šta se dešava dok vežbu ponavlja samo u svom umu.

Da li oseća da sve ide kako treba ili postoji nepotrebna zadrška? Da li oseća da završava kako treba ili se ipak malo muči da to ostvari? Kada ovu vežbu ponovi nekoliko puta-dobiće dobru ideju šta bi trebalo uraditi bolje ili drugačije da bi taj potez doveo do perfekcije.

Sledeći korak nazivamo USAVRŠAVANJE-to je ponavljanje vežbe u umu sa pravilnim pokretima, dobrim tajmingom i osećajem u telu. Istraživanje je pokazalo da sportisti koji koriste vizualizaciju na ovaj način praćenu pravim vežbanjem, u sali i na terenu, postižu bolje rezultate nego sportisti koji rade samo u sali i na terenu bez vizualizacije.

Na primer: oni koji su vežbali šut sa slobodnog bacanja, a u isto vreme u vizualizaciji zamišljali sebe kako uspešno izvode i poentiraju sa linije slobodnog bacanja su uspevali da poboljšaju procenat šuta sa slobodnog bacanja znatno više nego oni koji su provodili jednako vreme trenirajući ali bez vizualizacije.

Vizualizacija je takodje dobra tehnika i u pripremi za utakmicu. Jedna vrlo efektivna stvar koju treba uraditi dan pre utakmice ili jutro na dan utakmice je da se zamisle odredjene situacije, koje će se možda desiti na utakmici, i u njima da vidimo (zamislimo) sebe kako uspešno poentiramo, ostvarujemo skok, asistenciju, ili uspešno ispunjavamo odbrambeni zadatak u svakoj od situacija.

Bejzbol legenda, član Kuće Slavnih, Henk Eron (Hank Aaron) je na dan utakmice rano ujutru odlazio na stadion, i dok su njegovi saigrači igrali karte, on bi to vreme koristio za vizualizaciju, tj zamišljao bi ko će biti bacač tog dana i svako moguće bacanje koje se može desiti...Takodje način na koji bi on odgovorio na svako od mogućih bacanja. Radeći ovo, kao deo pripreme za utakmicu, mu je dalo povećano samopouzdanje i odlučnost kada je na njega došao red da udara.

Igrač može koristiti tehniku vizualizacije u sagledavanju GREŠAKA koje je napravio na pređašnjim utakmicama. Saznavši gde je pogrešio, a onda "premotavajući traku" u svom umu na momenat pre same greške, a onda zamišljajući kako je uradio isti potez samo pravilno i sa boljim ishodom. Ponavljajući ovo nekoliko puta može stvarno pomoći da se NAUČI IZ GREŠAKA, ili promašenih šuteva, neostvarenih skokova, ili loših odbrambenih poteza sve u cilju ISPRAVLJANJA i POBOLJŠANJA nivoa igre.

Vizualizacija se takođe može koristiti da se zamisle određene situacije u kojima igrač ima potrebu da radi na donošenju boljih odluka sa loptom, zamišljajući sebe sa loptom kako pravi JAK POTEZ sa OSEĆAJEM SAMOPOUZDANJA.

Vrednost vizualizacije se može videti u činjenici da preko 90% Olimpijskih sportista govori da se koriste vizualizacijom u njihovom pohodu na Olimpijsku medalju.
Košarkaši koji rutinski i konstantno koriste vizualizaciju izveštavaju o poboljšanju stvari kao što su: jaka završnica ka košu, osećaj samopouzdanja i sigurnosti da će prevariti odbrambenog igrača, kao i brzo pronalaženje pravog ritma kada su na terenu.

© 2018 by Dr. Mitchell Smith, Sertifikovani Konsultant Sportske Psihologije

Tuesday, April 10, 2018

IMAJUCI PERSPECTIVE U SPORTU I ZIVOTU



Retki medju nama zive zivote bez teskoca, izazova i razocaranja. Sportisti takodje, samo retki se takmice bez teskoca, izazova i razocaranja. Pre dve hiljade godina, filozof i ljubitelj sporta po imenu Philo iz Aleksandrije u Egiptu, napisao je sledece reci:

“Retko se desava da bog dozvoli coveku da trci trku zivota od pocetka do kraja bez saplitanja i padanja, i da izbegne greske jureci pored njih sa iznenadnom i nasilnom eksplozijom brzine. 
Znak sampiona je njihova sposobnost da se suoce sa tim izazovima i razocaranjima tako da mogu da se oporave od njih i nastave u duhu energicnog entuzijazma i takmicarskog pristupa. 

Sledeci navod nudi uvid u tu mudrost/vestinu.

U prostorijama kralja Solomona je sluzio oficir Josip, koji je odradjivao svaki zadatak koji je njegov gazda postavio pred njega. Cesto se hvalio drugima: 'ne postoji ni jedan zadatak koji kralj trazi, da ja ne mogu da ispunim'

Kada je to kralj cuo, hteo je da testira Josipa. Rekao mu je da nadje stvar koje ne postoji.

Dok su ulazili u kraljevske odaje, kralj Solomon mu je rekao: 'postoji prsten koji hocu vec duze vreme. To je specialan prsten koji moze tuznu osobu uciniti srecnom, a isto tako I srecnu osobu tuznom. Ja hocu da ti nadjes taj prsten I da mi ga doneses u narednih 6 meseci'.

Josip je odma prihvatio zadatak. Prvo je otisao da prodavaca, ubedjen da su oni u njihovim putovanjima kroz pustinju nasli taj prsten. Ali niko od njih nije znao nista o takvom blagu. Onda je otisao kod moreplovaca, nadajuci se da su oni nasli fantasticni prsen na nekom od njihovih putovanja morem. Ali ni jedan nije mogao da mu pomogne.

Zato je Josip odlucio da krene u potragu za prstenom sam. Putovao je od drzave do drzave, od prodavnice do prodavnice, ali nije mogao da nadje prsten. U isto vreme je znao I da se kralj uzda u njega da ispuni ovaj zadatak.

Mesec za mesecom, Josipova potraga nije bila uspesna, posle jos jedne drzave, jos jedne prodavnice I jos jedne zlatare. Onda je upoznao mladica I pitao ga kao I mnoge pre njega, da li zna nesto o prstenu. Naravno mladic nije znao nista. Duboko razocaran vestima, I znajuci da se 6 meseci blizi, krenuo je ka izlazu prodavnice. Mladicev deda je cuo razgovor, izasao je za njim I rekao: 'Ja znam za prsten koji zaista ima moc da usreci nesrecne I da unesreci srecne. Sacekaj ovde I napravicu ga za tebe.'

I dok je Josip nestrpljivo cekao, starac je otisao u zadnju sobu njegove prodavnice, uzeo obican zlatni prsten I zapisao nesto u unutrasnjosti prstena. Onda ga je dao Josipu.

Josip je gledao prsten, nasmejao se I rekao: 'da to je sigurno prsten koji trazim'

Posto se vratio u Jerusalim, Josip je otisao kod kralja Solomona. Kada ga je kralj pitao da li je izvrsio zadatak uspesno, bio je iznenadjen kada mu je Josip rekao da je zaista nasao prsten.

On je dao prsten kralju. Dok ga je kralj pregledao, napravio je cudnu facu saznavsi da su njegovi najveci uspesi I njegovi najveci porazi ustvari kratkotrajna pojava.

'Da', rekao je Solomon, 'ovo je zaista prsten koji moze da usreci nesrecne I da unesreci srecne' Na prstenu su bile zapisane reci: I OVO CE PROCI.

Kralj je stavio prsten na ruku, I nosio ga stalno posle tog dana. I svaki put kada se osecao utuceno I tuzno pogledao je prsten, I njegovo raspolozenje bi se odma promenilo na bolje.






© 2018 by Dr. Mitchell Smith, Sertifikovani Konsultant Sportske Psihologije

Monday, October 3, 2016

STA JE KOBE NAUCIO IZ FILMOVA?

Legendarni filmski kompozitor Dzon Vilijams (Zvezdani Ratovi, E.T., Otimaci izgubljenog kovcega, Sindlerova lista i mnogi drugi) nedavno je pocastvovan zivotnim ostvarenjem Americkog Filmskog Instituta. Pored brojnih aktera koji su se pojavljivali u njegovim filmovima (Tom Henks, Harison Ford) i reditelja koji su mu pomogli da se ostvari (Stiven Spilberg, Dzordz Lukas) i bili pozvani da pocastvuju Vilijamsa, zadesio se neuobicanjeni gost, iz drugacijeg zivotnog pravca, Kobi Brajent, koji je porucio sledece:


Decembra 2013-te, vracao sam se u Lejkerse nakon povrede, i odlucio sam da slusam muziku iz Zvezdanih Ratova, Carski Mars kada sam se vracao na teren.

Zasto? Zato sto mi je trebala inspiracija Dzona Vilijamsa.

Crna Mamba se vratila…i Carski Mars me je ubacio u lik, a taj lik je zlikovac spreman za epsku bitku.

Ja verujem da svakom treba svoja inspiracija, a Dzon Vilijams je jedna od mojih. Pitao sam ga se sastanemo 2009-te godine. Zeleo sam da shvatim kako on stvara tu vecnu muziku, sta je to sto muziku cini vecnom, mozda to sto njegova kompleksna muzika govori o jednostavnim pricama koja pokrece magiju u svima nama.

Dzonova muzika je dostigla vrhunac koji sam i sam zeleo da postignem na terenu. I jedini nacin da to uradin na terenu je mozda, ali samo mozda ako shvatim kako on to radi. Njegova muzika je bila pokretac da iztrazujem, ucim u budem inspirisan.

Svaku put kada cujem njegovu Olimpijsku fanfaru(uvodnu pesmu), koju je napisao za Olimpijske igre 1984. godine, setim se timova koji su doneli dva Olimpijska zlata i zamisljam kao da sam deo tima. 


Mozda se mozete setiti neke price iz vaseg zivota koja vas je uznemiravala, kao i Dejvid, koledz igrac kome sam pomogao da zameni tu losu pricu sa boljom pricom koja mu je pomogla da zaigra najbolje sto moze. Za Dejvidovu pricu, kliknite ovde

Thursday, April 21, 2016

USPJEŠNA RUKI SEZONA NIKOLE JOKIĆA U NBA

Poput saigrača Jusufa Nurkića, koji je ove godine u drugoj NBA sezoni, poput veterana iz Toronto Raptorsa - Jonasa Valanciunasa, poput rukija New York Knicksa - Kristapsa Porzingisa – Srbijanac Nikola Jokić je jedan od nekolicine mladih igrača koji su postigli uspjeh u ponekad nezgodnom prelasku iz evropske kosarke u košarku najbolje lige na svi jetu.

U regularnoj sezoni su preostale još četiri utakmice, a Jokić je u najboljih 10 “rukija” u raznim kategorijama. Na ljestvici skokva po utakmici, Jokić zauzima četvrto mjesto (6.8). Vrijedno je spomenuti da je Jokić uhvatio 10+ skokova u 20 utakmica. Što se tiče poena, dvocifren je bio u 34 utakmice (15 “double-doublea”). Protiv Toronto Raptorsa je postigao 27 poena u februaru, protiv Charlotte Hornetsa je imao devet asistencija u januaru, a istog je mjeseca imao 5 ukradenih lopti protiv Indiana Pacersa.

Tokom poslednje sedmice regularne sezone NBA lige, mahom jer su Nuggetsi van plej-offa, autor je imao priliku za razgovor sa Jokićem.




Zaista si imao impresivnu rookie sezonu.


Nisam siguran da li je impresivna ili ne. Sve što sam želio jeste da dam sve od sebe – nikada nisam bio siguran da li ću odigrati dobru ili lošu utakmicu. Na kraju utakmice, cilj mi je bio da mogu reći sebi da sam dao 100% napora, te da mi niko ne moze reci da nisam dao sve od sebe. To mi je bio cilj za svaku utakmicu – igrati, dati sve od sebe, i uživati u igri.

Da li te je iznenadio uspjeh u rookie sezoni?

Ne razmišljam o tome iz prostog razloga – ako razmišljate o tome, nemate šanse u ovoj ligi. Stav treba da bude sljedeći: izaći na teren, te dati sve od sebe ko god da je protivnik. Mislim da je bitno biti svoj – učiniti sve što si u mogućnosti učiniti da bi pomogao saigračima. Mislim da je to nacin na koji treba igrati NBA košarku.


Sta je bio tvoj fokus ove sezone?

Kada sam stigao u NBA, nisam bio siguran da li ću uopšte igrati. Nakon što mi je trener dao šansu u nekoliko utakmica, odigrao sam veoma dobro, I evo – sada sam u početnoj petorci. Srećan sam jer sam sa Denver Nuggetsima. Vidjećemo šta budućnost nosi.

Sto se tiče igranja u NBA, šta je za tebe bilo najveće iznenađenje?

Bukvalno sve! Prvenstveno... nisam ocekivao da cu igrati... uopste. A onda, igra protiv najboljih igraca na svijetu, sa saigračima koji su, takođe, među najboljim igračima na svijetu.

Da li ikada osjetiš potrebu da se „uštineš za kožu” da se uvjeriš da je sve ovo stvarnost?

SVE VRIJEME!!! Ovo je san svakog igrača na svijetu – igranje u NBA. Prvo sam se pitao „kako ću ja uopšte ovo da radim?“ Čak i prije prve utakmice sam razmišljao „kako ću ja da se takmičim sa svim ovim igračima?“ Ali, ovo je oduvijek bio moj cilj.

Kako si se navikao na, u odnosu na Evropu, teži raspored NBA lige?

U NBA se putuje mnogo više – ali putovanja su ustvari dobra strana. Ovdje se putuje privatnim avionima – u Srbiji se putuje autobusima!! Ali, mnogo je teže jer se igra utakmica svake druge noći – nešto na šta sam morao da se naviknem. Mišljenja sam da mi dobro ide.

Da li je teže fizički ili psihički?

Iskreno, oba aspekta su podjednako teški. Znaš da moraš igrati i kada si psihički umoran i kada si fičicki umoran. U takvim utakmicama, bitno je naspavati se noc prije i igrati jako narednog dana.

Koji je najbolji savjet koji si primio što se tiče „podnošenja“ svega ovoga?

Treniraj i brini se o kondiciji. Budi u teretani svaki dan. Obrati pažnju na ishranu.

Kakvi su utisci porodice i prijatelja kući?

U Srbiji, moje utakmice počinju u 3 sata poslije ponoći. Dobijam raznorazne poruke podrške i primjećujem da me ljudi gledaju. Sada kada imamo tri igrača iz Srbije u NBA, ljudi u Srbiji počinju da prate NBA ponovo.

Uprkos tome sto su oni, kao i ti, tehnički u svojim rookie sezonama, u čestom si kontaktu sa Nemanjom (Bjelica, Minesota Timberwolves), te sa bivšim MVP-jem Eurolige, Bobanom (Marjanovic, San Antonio Spurs).



Tacno. Obojica su bili izvanredni u Evropi. Bjelica je veoma dobar igrač, i smatram da ce mnogo da nauči  ovdje. Igra je mnogo drugačija od one na koju smo navikli u Evropi, ali mislim da će da pokaže ljudima šta je sve sposoban uraditi.

Kojim NBA igračima se najviše diviš?

Dirk (Nowitzki, Dallas Mavericks), Tim (Duncan, San Antonio Spurs), Boris (Diaw, San Antonio Spurs). Ti igrači imaju poštovanje svakoga u NBA.

Koji je najbolji savjet koji si dobio od trenera Nuggetsa?

Ne budi rookie.

Šta je time podrazumjevao?

Ne treba da poštujem nikoga. Svi smo ovdje isti – svi smo košarkaši. Taj savjet mi je zaista pomogao.

Koji je najbolji savjet koji si dobio od saigrča?


Drži glavu visoko... uglavnom košarkaški savjti... igraj jako, igraj snažno, igraj dobru odbranu, i naravno, traži prilike da pomogneš saigračima. 

Friday, January 22, 2016

VIZUALIZACIJA 2.DEO: KROZ OVE TRI TEHNIKE VJEZBANJA DO MAKSIMALNOG USPJEHA U VIZUALIZACIJI


Jedan centar je imao problem pri čestom pravljenju greške u koracima kada je lopta u njegovom posjedu. On mi je rekao da je radio I da radi na tome da ne pravi grešku u koracima, nakon čega sam se potrudio da mu objasnim vrijednost ponovnog postavljanja cilja ali ovaj put kroz razmišljanje o tome sta da radi, umjesto toga čemu se nada da ne radi.

Nakon toga, pokazao mi je potez koji često izvodi, a ja sam ga zamolio da izvede isti ali ovaj put bez lopte. Nakon izvođenja poteza bez lopte nekoliko puta, radio je na primanju pasa i izvedbe poteza sa loptom. Ovo je dovelo do stvaranja ideje u njegovoj glavi koja je vodila do samopouzdanijeg izvođenja ovog poteza, te potisnulo izbjegavanje greške kao ideju vodilju.

Sedmicu dana kasnije,  rekao mi je da je prestao razmišljati o tome šta ne treba da radi, te je počeo više razmišljati o tome šta treba da radi da bi potez izveo uspješno. Takođe, rekao je da to nije jednostavno, I da će biti potrebno dosta rada dok mu ova navika ne postane prirodna.

Moje sljedeće pitanje je bilo šta bi moglo da mu pomogne u ovome, na šta mi je on odgovorio da je potrebno da razmišlja o izvedbi poteza prije primanja pasa.

Dao sam mu sljedeće sugestije:

1. Kada si nasamo, zatvori oči I zamisli situaciju u kojoj primaš loptu i izvodiš svoj potez. Ponovi ovo nekoliko puta, posmatrajući sebe u mislima kako izvodiš ovaj potez samopouzdano I agresivno.

2  Zamisli situaciju u kojoj si ti na tribinama I gledaš sebe kako izvodiš potez na terenu. Obrati paznju na rad nogu i na ritam.

3. Odredi jedno mjesto u svom tijelu koje je ključno u izvedbi ovog poteza. Koji god dio tijela da to bio, upotrijebi oćjecaj za taj mišić umjesto vizualizacije da zamisliš ovaj potez, tako da iako si u sjedećem polozaju pri mentalnom vjezbanju ovog poteza,  osjetiš aktivaciju ovih mišića sa ciljem da dobiješ senzaciju sličnu onoj kojiu dobiješ kada igraš.




4. U dvorani, vježbaj ovaj potez sa loptom i bez lopte naizmjenično. Izvedi potez 5 puta sa loptom, a nakon toga izvedi vizualizaciju istog.

Konačno, odredi par riječi koje opisuju kako želiš da ovaj potez prođe i zapiši ih na papir.

Poslednji savjet koji sam mu dao je bio taj da bude pažljiv kada bude zamišljao potez u igri prije nego što se desi. Razlog tome je činjenica da se ne preduhitri razmišljanjem te nađe u situaicji drugačijoj od prethodno zamišljene. Igrači su mi rekli da im se desilo da su se našli u situacijama kada su zamislili ishod situacije u kojoj se još nisu našli, te kada se situacija desila, protivnik je igrao odbranu drugačije od zamišljenog te potez koji su prethodno zamislili nije bio najbolje rješenje u toj situaciji. Ako ste previše koncentrisani na to šta ćete uraditi kada se nađete u određenoj situaciji, može se desiti da se poremeti koncentracija u situaciji u kojoj ste trenutno, što može dovesti do neželjenih ishoda kao što su neuspješno hvatanje lopte ili gubljenje iste.

Sve u svemu, iako je dobro biti samouvjeren oko nečega što PLANIRATE URADITI, od jednake je – ako ne i veće važnosti biti koncentrisan na situaciju u kojoj se trenutno nalazite. Ovo je važno jer situacija koju ste zamislili nije garantovana, te se možete naći u situaciji u kojoj ste prinuđeni odreagovati na drugi način ili izvesti potez drugačiji od zamišljenog.

Jedan od načina na koji možete povisiti kapacitet vizualizacije jeste da zamislite različite scenarije budućih situacija, sa različitim položajem odbrambenih igrača, kao i sa različitim položajem svojih saigrača. Na ovaj način, bićete spremniji na više različitih situacija.

Uvrštavanje ove sposobnosti u trening može Vas dovesti da se osjećate spremniji, a pravilo je da kada se sportisti osjećaju spremniji, sportisti se takođe osjećaju samopouzdaniji i sigurniji. Samopouzdanje i sigurnost su dva snažna faktora uspjeha.  

Thursday, December 3, 2015

LEKCIJA IZ SVIJETA GLUME



Alexander Fehing, glumac iz Njemačke koji u TV seriji “Homeland” igra ulogu dečka Clarie Danes po imenu Jonas Hollander, nedavno je izjavio za New York Times kako je naučio važnu lekciju dok je učestvovao na audiciji za prestiznu akademiju dramskih umjernosti Ernst Busch.

“Zamislite… primaju tek 20-25 studenata od 1,000 prijavljenih za audiciju. Nisam uspio da udjem i osjecao sam se jako lose. Kasnije sam shvatio da sam se na sceni trudio da pokazem sta (sve) mogu. Drugima to nije bilo interesantno. Trebalo mi je godinu dana da promijenim svoj pogled na glumu. Tada je sve krenulo na bolje. “

Po mom misljenju potpuno ista stvar je sa sportistima. Kada ste fokusirani na to da pokazete sta sve mozete da uradite, optereceni ste samo sobom , a NE nalazite se sasvim u momentu u kojem ste tokom takmicenja.

Jedan od mojih prvih radova na polju sportske psihologije bio je vezan za clanove elite boys gimnastickog tima.  Govorio sam im da “ako dok ste na gimnastickim spravama ili na zagrijavanju, radite sve kako biste se dokazali , isto je kao da ste sebi oko vrata stavili teg od 20 kg.”


Tako sto pokusavate da prikazete koliko ste dobri (kao Fehling u ovom slucaju) najverovatnije vam nece ici u korist - dijelom jer vam je paznja usmjerena ka drugim stvarima (bilo na osobu koja donosi odluku da li cete ili ne proci test, vaseg trenera ili nekog na tribinama).

Sportista koji je sposoban da se PREPUSTI momentu umjesto da FORSIRA, bice u boljoj poziciji da u igri ispolji svoj maksimum – ili u slucaju glumca – svoje izuzetne performanse.


Bilo kakva vrsta samo-osudjivanja predstavljace smetnju ovom procesu. Bilo kakav strah od neuspjeha u dokazivanju dodatno ce vas udaljiti od najbolje igre. Medjutim kada vam je LJUBAV prema igri u primarnom fokusu, tada ste najblizi svom najboljem nastupu koji ce vas uciniti srecnim. 

Wednesday, November 4, 2015

IMAJUCI PERSPECTIVE U SPORTU I ZIVOTU


Retki medju nama zive zivote bez teskoca, izazova i razocaranja. Sportisti takodje, samo retki se takmice bez teskoca, izazova i razocaranja. Pre dve hiljade godina, filozof i ljubitelj sporta po imenu Philo iz Aleksandrije u Egiptu, napisao je sledece reci:

“Retko se desava da bog dozvoli coveku da trci trku zivota od pocetka do kraja bez saplitanja i padanja, i da izbegne greske jureci pored njih sa iznenadnom i nasilnom eksplozijom brzine. 
Znak sampiona je njihova sposobnost da se suoce sa tim izazovima i razocaranjima tako da mogu da se oporave od njih i nastave u duhu energicnog entuzijazma i takmicarskog pristupa. 

Sledeci navod nudi uvid u tu mudrost/vestinu.

U prostorijama kralja Solomona je sluzio oficir Josip, koji je odradjivao svaki zadatak koji je njegov gazda postavio pred njega. Cesto se hvalio drugima: 'ne postoji ni jedan zadatak koji kralj trazi, da ja ne mogu da ispunim'

Kada je to kralj cuo, hteo je da testira Josipa. Rekao mu je da nadje stvar koje ne postoji.

Dok su ulazili u kraljevske odaje, kralj Solomon mu je rekao: 'postoji prsten koji hocu vec duze vreme. To je specialan prsten koji moze tuznu osobu uciniti srecnom, a isto tako I srecnu osobu tuznom. Ja hocu da ti nadjes taj prsten I da mi ga doneses u narednih 6 meseci'.

Josip je odma prihvatio zadatak. Prvo je otisao da prodavaca, ubedjen da su oni u njihovim putovanjima kroz pustinju nasli taj prsten. Ali niko od njih nije znao nista o takvom blagu. Onda je otisao kod moreplovaca, nadajuci se da su oni nasli fantasticni prsen na nekom od njihovih putovanja morem. Ali ni jedan nije mogao da mu pomogne.

Zato je Josip odlucio da krene u potragu za prstenom sam. Putovao je od drzave do drzave, od prodavnice do prodavnice, ali nije mogao da nadje prsten. U isto vreme je znao I da se kralj uzda u njega da ispuni ovaj zadatak.

Mesec za mesecom, Josipova potraga nije bila uspesna, posle jos jedne drzave, jos jedne prodavnice I jos jedne zlatare. Onda je upoznao mladica I pitao ga kao I mnoge pre njega, da li zna nesto o prstenu. Naravno mladic nije znao nista. Duboko razocaran vestima, I znajuci da se 6 meseci blizi, krenuo je ka izlazu prodavnice. Mladicev deda je cuo razgovor, izasao je za njim I rekao: 'Ja znam za prsten koji zaista ima moc da usreci nesrecne I da unesreci srecne. Sacekaj ovde I napravicu ga za tebe.'

I dok je Josip nestrpljivo cekao, starac je otisao u zadnju sobu njegove prodavnice, uzeo obican zlatni prsten I zapisao nesto u unutrasnjosti prstena. Onda ga je dao Josipu.

Josip je gledao prsten, nasmejao se I rekao: 'da to je sigurno prsten koji trazim'

Posto se vratio u Jerusalim, Josip je otisao kod kralja Solomona. Kada ga je kralj pitao da li je izvrsio zadatak uspesno, bio je iznenadjen kada mu je Josip rekao da je zaista nasao prsten.

On je dao prsten kralju. Dok ga je kralj pregledao, napravio je cudnu facu saznavsi da su njegovi najveci uspesi I njegovi najveci porazi ustvari kratkotrajna pojava.

'Da', rekao je Solomon, 'ovo je zaista prsten koji moze da usreci nesrecne I da unesreci srecne' Na prstenu su bile zapisane reci: I OVO CE PROCI.

Kralj je stavio prsten na ruku, I nosio ga stalno posle tog dana. I svaki put kada se osecao utuceno I tuzno pogledao je prsten, I njegovo raspolozenje bi se odma promenilo na bolje.






© 2011 by Dr. Mitchell Smith, Sertifikovani Konsultant Sportske Psihologije